i organizacija civilnog društva. javnih rashoda na podruèju suzbijanja zlouporabe droga, sukladno preporukama Europskog centra za praæenje droga i ovisnosti o

Europskog centra za praæenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Do sada je bio poznat samo dio iznosa ukupnih javnih rashoda koji se u Hrvatskoj troše u podruèju suzbijanja zlouporabe droga. Razlog za to jest što pojedini nositelji mjera

o drogama èine rashodi namijenjeni tretmanu ovisnosti (56 posto) i prevenciji (30 posto). Od ukupnih specificiranih javnih rashoda namijenjenih suzbijanju zlouporabe droga, njih 87 posto odnosi se na podruèje zdravstva i 7 posto na podruèje

nespecificirani rashodi iznose izmeðu 620 i 650 milijuna kuna godišnje i 7,9 do 9,4 puta su veæi od specificiranih javnih rashoda . - Procijenjeni nespecificirani javni rashodi zajedno sa specificiranim javnim rashodima èine procijenjene

Kraljevstvo). Procijenjeno je da se prema ovom pokazatelju Hrvatska nalazi meðu zemljama koje troši veæi dio javnih rashoda za te namjene. Buduæi da je problem ovisnosti i zlouporabe droga ozbiljan društveni i zdravstveni problem, može se

ovisnosti i zlouporabe droga ozbiljan društveni i zdravstveni problem, može se ocijeniti da ocijenjeni iznos javnih rashoda za suzbijanje zlouporabe droga može biti opravdan ako se sredstva uèinkovito troše i njima ostvaruju željeni

sad evo, nakon referenduma o Europi imamo drugi slučaj nacionalne apstinencije elita. javnih rashoda , povećanje PDV-a, izmjene poreznih razreda, smanjenje doprinosa, uvođenje poreza na kapitalnu dobit i oslobađanje

, a povećanje PDV dobro jer će zakrpati proračunsku rupu i smanjiti deficit, ali naravno nedovoljno. A rezanje javnih rashoda je loše jer će smanjiti potrošnju i gospodarsku aktivnost.

gospodarstva. javnih rashoda , kao i Programom gospodarskog oporavka potiče gospodarsku aktivnost, te smanjuje deficit. Posebice je

raspolažu s manje od 20 posto ukupnih proračunskih državnih prihoda, dok kod nas središnja vlast troši više od 80 posto javnih rashoda , pa Hrvatska spada u visokocentralizirane europske države, uz bok Srbiji i Grčkoj. Stoga Šantić konstatira da je

14.2. b. obrazloženja ove odluke i rješenja navedene su mjere koje je Vlada Republike Hrvatske provela radi smanjenja javnih rashoda , odnosno uravnoteženja rashoda s javnim prihodima. Smanjene su plaće državnih dužnosnika za 15 %, smanjene su plaće

mjere racionalizacije ipak zaštitile stanovništvo s najmanjim primanjima te da ih treba nastaviti. javnih rashoda po njezinom mišljenju nije važno samo zbog lakšeg servisiranja dugova nego zbog jačanja konkurentnosti. Kad se

prihode - porezni obveznici smatraju da njihovo stezanje remena mora pratiti i država stezanjem remena. Smanjenje javnih rashoda činilo je 2 / 3 fiskalne prilagodbe Latvije što je dovelo do smanjenja razine rashoda sa 44 % (2009) na oko 36 % BDP-a 2012.

od 21 % i niske stope poreza na dobit od 15 %. Na drugoj strani Europe, Grčka je radila suprotne stvari: zadržava razinu javnih rashoda na 50 % BDP a (2010. - 2011.) u vrijeme kad ju je trebala smanjiti na 40 % kako bi zadržala financijsku stabilnost. Prema

prilagodbu Latvija provela u prvoj godini. Niti Hrvatska nije pokazala mnogo na području fiskalne prilagodbe pa udio javnih rashoda tek blago smanjuje na oko 41 % BDP-a.